Kako beskonačno pregledavanje po društvenim mrežama utječe na vas?

Društvene mreže postale su veliki dio naše svakodnevice. Vjerojatno i vi provedete nekoliko sati dnevno skrolajući. Možda čak i poznajete nekoga čiji prst prelistava vijesti u online svijetu čak i kad spava. Digitalni mediji mogu biti dobar sluga, ali ne kada se pretjerano koriste. Ako netko na taj način počne ubijati svaki slobodni trenutak i cijela stvar postupno počne ometati njegove dužnosti, to vjerojatno nije dobar znak.

Da ne govorimo o tome da na društvenim mrežama stvarnost možete percipirati s iskrivljenim dojmom. Svatko sebe nastoji prezentirati u najboljem mogućem svjetlu, pa kad to usporedite sa svojim stvarnim životom, može vam se činiti da nešto radite krivo. Stoga ćemo u današnjem članku pobliže pogledati što društvene mreže mogu učiniti vašoj psihi i kako bezumno skrolanje utječe na naše živote.

Popularnost društvenih mreža

Popularnost online platformi i dalje raste, što dokazuje istraživanje Global WebIndex iz siječnja 2022. Ono kaže da društvene mreže koristi čak 58,4% svjetske populacije, što predstavlja nevjerojatnih 4,62 milijarde ljudi. U prosjeku ih ljudi aktivno koriste oko 2 sata i 27 minuta svaki dan, a taj broj svake godine raste. Zanimljivo je da prosječna osoba posegne za telefonom oko 52 puta dnevno. [1] [15]

Zanimljive činjenice o društvenim mrežama

Istraživanje je također pokazalo sljedeće:

• Tri najpopularnije društvene mreže u 2021. uključuju WhatsApp, Instagram i Facebook
• U 2021. ljudi su na internetu provodili gotovo sedam sati dnevno
• Najveća mreža koja ubija vrijeme za korisnike Androida je YouTube, gdje su ljudi proveli u prosjeku 24 sata mjesečno 2021., a slijede ga Facebook (19,6 sati mjesečno) i WhatsApp (18,6 sati mjesečno).
• ljudi provedu gotovo 5 sati dnevno s pametnim telefonom u ruci

Ove statistike često nisu uključivale podatke iz Kine, a anketa nije uzela u obzir YouTube kada se razmatrala popularnost. Prema web stranici Statista, ovaj videoportal bio je druga najpopularnija društvena mreža u 2021. godini. S druge strane, najviše je preuziman TikTok, čija popularnost iz dana u dan raste. Ova statistika također pokazuje da je skrolanje na društvenim mrežama postalo uobičajeni dio naših života. [2] [16]

Kako je uopće započelo ‘skrolanje’?

Jeste li ikada razmišljali o tome kako je uopće krenulo s nekontroliranim pregledavanjem internetskih stranica, također poznatim kao beskonačno skrolanje ili doomscrolling? Riječ je o tehnici koja kontinuirano prikazuje sve više novih sadržaja na ekranu računala, tableta ili pametnog telefona, dok korisnik kliže prstom odozgo prema dolje. Koriste ga Facebook, Instagram, Twitter i TikTok.

Ovo se skrolanje može lijepo usporediti sa svemirom – istražujete sve dublje i dublje njegove dijelove, ali nikada niste otkrili njegove granice. Tehniku ​​beskonačnog pomicanja izumio je programer Aza Raskin, koji ju je prvi put pokazao svijetu 2006. Cilj joj je bio pojednostaviti korisničko iskustvo – samo pomičite palac gore-dolje bez prekidanja vaše potrošnje sadržaja klikom na druge stranice. Iako je Raskin ovo stvorio s plemenitom namjerom, s vremenom su mnogi ljudi postali ovisni o skrolanju. Tvorac tehnologije čak je na vlastitom Twitteru naveo da beskrajno skrolanje uzrokuje gubitak od 200.000 ljudskih života dnevno. [3–⁠4]

Skrolanje kao tehnika koja prodire u mozak

Jeste li se ikada zapitali kako dio programskog koda može utjecati na živote milijuna ljudi? Pa, mozak je taj koji voli obavijesti na društvenim mrežama i traženje informacija. Kad god se na vašem zaslonu pojavi obavijest o novoj poruci ili pronađete zanimljivu objavu, vaš mozak otpusti malu količinu dopamina. Poznat je i kao hormon sreće, jer ga mozak proizvodi tijekom aktivnosti koje izazivaju radost. Primjer je ukusan ručak, igranje video igrica, vježbanje ili odlazak u kino.

To su aktivnosti koje ciljano tražite i imaju jasan početak i kraj. Ali problem je u tome što se isti pristup primjenjuje na pregledavanje društvenih medija, gdje mozak pokušava tražiti sreću, kemijsku reakciju koja oslobađa dopamin. Kad nema ničega što bi zadovoljilo mozak, nastavljaš dalje. Kao rezultat toga, možete postati “ovisni” i stalno posezati za telefonom. Što dulje nemate telefon u ruci, to se više kortizola oslobađa u vašem tijelu. Posljedice njegove povišene razine su stres i nemir, kojih se želite riješiti nekom nagradom. U ovom slučaju telefon je taj koji će vam pomoći da postignete zadovoljstvo zahvaljujući dopaminu. I tako možete zapeti u beskrajnom krugu ova dva hormona. [15]

To je slično igranju na automatima za nekoga tko je već iskusio slatki osjećaj pobjede koji je oslobodio dopamin u njegovom tijelu. Mnogi su kockari već iskusili sličan osjećaj tijekom godina igranja. To je ono što ih tjera natrag na sljedeću vrtnju. Ako izgube, nadaju se da će se sa svakim novim spinom to promijeniti. Tako to postupno postaje lov na dopamin, koji prerasta u ovisnost. [5–⁠6]

1. Senzorno preopterećenje

Beskrajno pregledavanje dolazi s neizmjernom količinom informacija i vizualnih podražaja. Dok neprestano listate, vaš mozak nema dovoljno vremena za obradu ogromne količine informacija. To onda dovodi do senzornog preopterećenja, zbog čega se možete osjećati iscrpljeno, pod stresom ili umorno. [7]

2. Negativan utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje

Društvene mreže izvrstan su izvor informacija. No, često ne samo pozitivnih nego i negativnih. To može potaknuti mračne misli, koje povratno mogu negativno utjecati na naše mentalno zdravlje. Upijanje negativnih vijesti povezano je sa strahom, stresom, tjeskobom i tugom. Studija iz 2021. također se bavila beskrajnim skrolanjem negativnih vijesti. Otkriveno je da kada se suoči s izborom zatvoriti prozor ili nastaviti, mozak aktivira dijelove koji vas potiču da nastavite s pregledavanjem. Dok se zbog primljenih informacija osjećate loše, mozak jednostavno daje prednost znanju u odnosu na odlaganje telefona.

You might be interested in these products:

I zato se izlažete vijestima koje u vama mogu potaknuti spomenute neugodne osjećaje. Društvene mreže također često stvaraju iluziju da ljudi oko vas žive savršene živote. To je zato što se svi trude izgledati sretno, iako je u mnogim slučajevima upravo suprotno. To zauzvrat dovodi do stalnog uspoređivanja s drugima. Posljedica može biti veliko nezadovoljstvo vlastitim životom i lavina turobnih misli.

Međutim, problemi nisu uvijek na mentalnoj razini. Beskrajno skrolanje po društvenim mrežama može utjecati i na vaše fizičko zdravlje. Ljudi često skrolaju nauštrb neke fizičke aktivnosti. Nedostatak redovite tjelovježbe tada utječe na cjelokupno zdravlje. Može se povećati rizik od pretilosti, bolesti srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i visokog kolesterola u krvi. Sjedenje s telefonom u ruci također može dovesti do bolova u leđima, problema s vratom, ukočenosti mišića i oštećenja vida. [8–⁠11]

3. Gubitak produktivnosti

Dok skrolamo po društvenim mrežama, vrijeme teče nekako brže. Uzmete telefon da vidite što ima novo, a pola sata kasnije pitate se što se dogodilo. Ako se navedeno dogodi nekoliko puta tijekom dana, može vam neprimjetno oduzeti 2 sata vašeg vremena. A ovo dragocjeno vrijeme može izostati iz vašeg rasporeda kada pokušate ugurati malo vježbe, čišćenja ili obavljanja obaveza.

Zbog beskrajnog skrolanja vrlo lako možete zaboraviti što ste planirali, izgubiti pojam o vremenu i zanemariti druge aktivnosti. Osim redovitih obaveza, to može uključivati ​​i spavanje. Mnogi ljudi skrolaju po Facebooku ili Instagramu do kasno u noć i uskraćuju si sate važnog sna. Nedostatak sna tada izaziva druge neugodnosti o kojima možete saznati u našem članku Što se događa s vašim tijelom kada ne spavate dovoljno? [7]

Savjeti kako zaustaviti beskonačno pregledavanje

Ako provodite puno sati dnevno na društvenim mrežama, smanjiti to vrijeme preko noći neće biti lako. Međutim, možete se pokušati nadahnuti nekim savjetima koji će vam pomoći da zaustavite beskonačno pregledavanje.

1. Analizirajte vlastito ponašanje od trenutka kad ste se probudili

Pokušajte primijetiti kada i koliko vremena provodite s telefonom u ruci. Tada ćete moći ograničiti ovo ponašanje. Nema ništa loše u čitanju vijesti i informiranju, ali ako postavite granice, postupno možete trošiti manje vremena na beskonačno pregledavanje.

Na primjer, ako shvatite da je mobitel prva stvar za kojom posežete ujutro kad se probudite kako biste se brzo spojili na Wi-Fi i saznali što ima novo, možete početi s ovom lošom navikom. Prije spavanja jednostavno stavite telefon negdje na drugu stranu spavaće sobe tako da ga ne možete dohvatiti iz kreveta. Umjesto da produljujete vrijeme u krevetu uz telefon, možete ustati malo ranije i provesti vrijeme pripremajući doručak ili jutarnju kavu. No, ako vam se u glavi pojavi zamišljeni znak STOP, jer ste navikli telefon koristiti kao budilicu, pa ga morate imati uza se, nije problem. Ako ga stavite dalje od sebe, morat ćete ustati iz kreveta da ga isključite. No, ako vam ovo rješenje ne odgovara, pokušajte investirati u klasičnu budilicu, koja vam može poslužiti i kao ukras u spavaćoj sobi. [12]

2. Ne provodite vrijeme na telefonu prije spavanja

Isti postupak možete primijeniti i navečer, kada ponovno mnogi posežu za telefonom. Često počinje bezazleno s ciljem od 15 minuta, ali onda nastavljate sve dok ne shvatite da ćete spavati barem sat vremena kasnije. Tehnologija može utjecati ne samo na duljinu sna, već i na njegovu kvalitetu.

Plavo svjetlo sa zaslona telefona održava vaš mozak budnim jer ometa prirodnu proizvodnju melatonina. Kao rezultat toga, to je vrlo štetno za zdrav san. Pokušajte se pridržavati pravila da telefonu nije mjesto u krevetu. Odmaknite ga od kreveta i nemojte ga koristiti barem sat vremena prije spavanja. Na primjer, umjesto toga pročitajte dobru knjigu. To će rezultirati duljim i kvalitetnijim snom. [12] [14]

Ako vas zanima više informacija o kvaliteti sna, svakako pročitajte naš članak Kako poboljšati san i kako to utječe na zdravlje i rast mišića.

3. Postavite određeno vrijeme za provjeru telefona

Čini se da je posezanje za telefonom nekoliko puta dnevno mnogima loša navika. Ako čitate ovaj članak, vjerojatno niste iznimka. Kako biste prestali s tim gubitkom vremena, pokušajte rezervirati određeno vrijeme za provjeru svog telefona. Na primjer, to može biti nekoliko minuta od pauze za ručak ili podići telefon tek nakon što obavite sve hitne obveze.

Ako želite ići još dalje, možete pokušati koristiti različite aplikacije za praćenje svog digitalnog života. Možete postaviti vrijeme koje ste voljni posvetiti društvenim mrežama, a kada to vrijeme dosegnete, aplikacija će vas obavijestiti. Postoje čak i neke koje će automatski isključiti vaše društvene mreže i učiniti ih nedostupnima do sljedećeg dana. Također možete smanjiti vrijeme provedeno na telefonu tako što ćete smanjiti količinu informacija koje tražite. Ne morate pratiti desetke stranica koje vas opterećuju neprestanim pojavljivanjem obavijesti, od kojih većina nije ni vrijedna vaše pažnje. Pokušajte smanjiti opskrbu na samo 2-3 kvalitetna izvora, koje možete provjeravati dva puta dnevno. Dobra pomoć može biti i personalizacija ili isključivanje obavijesti. Ako ne dobijete obavijest da je netko nešto objavio, nećete imati potrebu to provjeriti. [13]

4. Provedite vrijeme na kreativnim aktivnostima, obitelji, prijateljima ili stvarnom svijetu

Odvojite sat vremena tijekom dana za aktivnosti koje pozitivno stimuliraju vaš mozak umjesto beskonačnog skrolanja. Dobar primjer su slagalice ili LEGO, koje mogu oslobađati dopamin u vašem mozgu svaki dan kako se približavate svom cilju. Slikanje, izrada nakita ili bilo koja aktivnost koja će vam omogućiti da postignete određenu razinu zadovoljstva također može uspjeti. Također možete pokušati provoditi više vremena u stvarnom svijetu umjesto u digitalnom.

Umjesto toga, pokušajte se više usredotočiti na svoju obitelj, prijatelje i druge ljude oko sebe. Zahvaljujući njihovoj prisutnosti možete se opustiti ili isprobati nešto novo. Volite li pratiti vijesti na društvenim mrežama, pokušajte njihov digitalni oblik zamijeniti klasičnim novinama. Ne možete baš listati po njima, ali mogu učiniti vaš doručak ili neki drugi slobodni trenutak mnogo posebnijim. [14]

Ili idite na planinarenje koje će vam omogućiti da se malo oslobodite i vidite nešto novo. Ako vas ovo više zanima, pročitajte naš članak Mentalno blagostanje, gubitak težine i bolji san. Koje su druge prednosti boravka na otvorenom?

Zaključak

Beskonačno skrolanje vrlo je stvarna vrsta ovisnosti naše generacije. Ako svaki dan skrolate nekoliko sati, možda biste trebali razmisliti o tome. To može uzrokovati neugodne mentalne probleme, koji će se zatim manifestirati u stvarnom životu. Kao što uvijek kažemo, sve treba raditi umjereno.

Ako ste već u krugu beskonačnog prelistavanja, svakako se nadahnite našim savjetima koji vam mogu pomoći da iz njega izađete. Već danas možete donijeti odluku, početi ograničavati vrijeme koje provodite na društvenim mrežama i zamijeniti ga za drugačije, a često i puno zabavnije aktivnosti.

Koliko vremena provodite pregledavajući društvene mreže?

Sources:

[1] Dave Chaffey - Global social media statistics research summary 2022 – https://www.smartinsights.com/social-media-marketing/social-media-strategy/new-global-social-media-research/

[2] Simon Kemp - DIGITAL 2022: GLOBAL OVERVIEW REPORT – https://datareportal.com/reports/digital-2022-global-overview-report

[3] Aza Raskin - Twitter – https://twitter.com/aza/status/1138268959982022656

[4] Josep Ferrer - The Infinite Scroll effect — How design can hack your brain – https://uxdesign.cc/the-infinite-scroll-effect-how-design-can-hack-your-brain-996a9b8129d9

[5] Nir Eyal - Infinite Scroll: The Web's Slot Machine – https://www.psychologytoday.com/us/blog/automatic-you/201208/infinite-scroll-the-webs-slot-machine

[6] Infinite Scroll: The Web’s Slot Machine – https://www.nirandfar.com/the-webs-slot-machine/

[7] Erin Rupp - The Infinite Scroll: Why It’s So Addictive and How to Break Free – https://freedom.to/blog/infinite-scroll/

[8] Nikita A Nekliudov, Oleg Blyuss, Ka Yan Cheung, Loukia Petrou, Jon Genuneit a kol. - Excessive Media Consumption About COVID-19 is Associated With Increased State Anxiety: Outcomes of a Large Online Survey in Russia – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32788143/

[9] Physical Inactivity – https://www.cdc.gov/chronicdisease/resources/publications/factsheets/physical-activity.htm

[10] JR Thrope - ​​Experts Explain What Happens To Your Brain When You Doomscroll – https://www.bustle.com/wellness/what-happens-to-your-brain-when-you-scroll-through-social-media-for-hours

[11] Ahmad Jezzini Ethan S. Bromberg-Martin, Lucas R. Trambaiolli, Suzanne N. Haber Ilya E. Monosov - A prefrontal network integrates preferences for advance information about uncertain rewards and punishments – https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(21)00353-6

[12] Everything You Need to Know About Doomscrolling and How to Avoid It – https://health.clevelandclinic.org/everything-you-need-to-know-about-doomscrolling-and-how-to-avoid-it/

[13] Kat Nicholls - 6 tips to stop doomscrolling – https://happiful.com/tips-to-stop-doomscrolling/

[14] Stephanie Barnes - 10 Habits That Will Help Stop Doomscrolling And Boost Mental Health – https://www.huffpost.com/entry/habits-stop-doomscrolling-improve-mental-health_l_5fa012aec5b60e7e37d0711a

[15] AsapSCIENCE – https://www.youtube.com/watch?v=aNvvOQMx0jY&t=25s

[16] Most popular social networks worldwide as of January 2022, ranked by number of monthly active users – https://www.statista.com/statistics/272014/global-social-networks-ranked-by-number-of-users/

[17] Mayank Gupta, Aditya Sharma - Fear of missing out: A brief overview of origin, theoretical underpinnings and relationship with mental health – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8283615/

[18] Jon D. Elhai, Haibo Yang, Christian Montag4 - Fear of missing out (FOMO): overview, theoretical underpinnings, and literature review on relations with severity of negative affectivity and problematic technology use – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8023172/